Cnogorska tradicionalna kuhinja obuhvata riznicu ukusa i mirisa nastalu mješavinom uticaja raznih naroda koji su prolazili ovuda i živjeli na ovim prostorima. Kao i u kulturi uopšte, ova fuzija različitih uticaja rezultirala je originalnošću, pa bogata crnogorska trpeza nudi nezaboravne ukuse koji se samo u Crnoj Gori mogu osjetiti.

Crnogorsku kuhinju karakteriše veoma raznovrsna, jaka i začinjena hrana, za koju bi se grubo moglo reći da je kombinacija grčke, bugarske, turske i mađarske kuhinje. U njoj preovladava upotreba mesa, tijesta, povrća i mliječnih proizvoda.

Spremanje hrane je poseban dio crnogorske tradicije i kulture. U crnogorskim selima kuhinja se nazivala još i „kuća“, a centralnim dijelom je bilo ognjište, koje je predstavljalo važno, kultno mjesto, pored koga se odigravao svakodnevni život i okupljala cijela porodica.

Specijaliteti koje morate probati su: burek, gibanica, meso sa roštilja, pečenje, Karađorđeva šnicla, sarma, gulaš, đuveč, musaka, mućkalica, čvarci, kajmak, pršuta, kiselo mlijeko, kačamak, kajgana...

Ispijanje kafe je vijekovna tradicija u Crnoj Gori, pa stoga ne propustite domaću kafu uz baklavu, vanilice ili rahat lokum, dok će vam ljubazni domaćini u svojim domovima najpre ponuditi slatko i vodu.

Za mnoge specijalitete crnogorske nacionalne kuhinje ne postoji korektna riječ u rečnicima stranih jezika a ni ukus sa kojim se mogu uporediti.

Kacamak – kašasto, jako jelo koje se sprema od pšeničnog, heljdovnog, ječmenog ili kukuruznog brašna i služi se sa sirom i kisjelim mlijekom. Smočanim kačamakom se naziva onaj kome se dodaje sir, odnosno kajmak i koji se dugo miješa specijalnom drvenom kašikom. Ukus je u ovom slučaju još bolji, a ljudi na selima ga preferiraju jer im daruje energiju koju troše nešto težim radom. Nalazi se u ponudi svakog nacionalnog restorana. Kačamak od krompira je možda i najzanimljivija varijanta ovog jela.

Cicvara – uz ovo jelo obično se služi bijeli kuvani krompir i kisjelo mlijeko. Mladi kravlji sir ili kajmak se miješaju sa brašnom dok se ne oslobodi mast. Riječ je o jelu visoke energetske vrijednosti, prijatnog ukusa – bukvalno se topi u ustima.

Popara – miješanjem komada hljeba sa mlijekom uljem i sirom dobija se interesantno i jeftino jelo duboko ukorijenjeno u crnogorsku ishranu.

Kuvani krompir – lagan i omiljen obrok, koji prat sir i kiseli kupus. Sprema se jednostavno – polučasovnim kuvanjem krtole tj krompira.

Corbe – čorbe se u Crnoj Gori spremaju uglavnom uz rezance, krompir ili povrće. Posebno je zanimljiva čorba od koprive, a gotovo da nijedna ne izostavlja kuvano svježe meso te su izuzetno hranljive i bogate.

Kobasica – priprema se sušenjem, najčešće na Njegušima, posebnom tehnikom. Izuzetno je ukusna i jaka.

Prsuta – najpoznatiji pršut, njeguški, prednjači kvalitetom i u odnosu na italijanske proizvođače. Riječ je o mesu o kome se danonoćno vodi računa, dok se suši isključivo na bukovom drvetu i po više mjeseci. Uz njega se služi domaća, najčešće lozova rakija, i njeguški suvi sir.

Jagnjetina ispod saca – kada je riječ o jelima ispod sača, interesantno bi bilo opisati sam proces spremanja. Jela ispod sača su daleko ukusnija od svih jer se spremaju na gotovo prastari način – meso i krompir stavljaju se pod metalni poklopac tzv. "sač", koji se zatim prekriva žarom i pepelom. Na ovaj način, zadržava se aroma, a jelo je ravnomjerno pečeno na prirodan način. Jagnjetinja je, recimo, najukusnija ukoliko je spremljena na ovaj način. Crnogorski nacionalni restorani pripremaju je na ovaj način i danas.

Podgoricki popeci – zanimljivo aranžirano jelo; u odrezak od telećeg mesa zamota se komad sira ili starijeg kajmaka i komad pršuta, daljim pohovanjem i prženjem dobija se izvrsno jelo sočne i bogate unutrašnjosti, i ukusne i hrskave spoljašnjosti.

Hrana na rostilju – crnogorci su poznati kao veliki ljubitelji roštilja; posebno ukusni su ćevapi i pljeskavice koje odlično idu sa crnim lukom. U pitanju su dva najpopularnija jela kod mladih i nalaze se u ponudi restorana brze hrane.

Vino

Sunce, voda i tlo u Crnoj Gori za svaki dio života igraju posebnu ulogu. Kada je vino u pitanju, ova tri segmenta spajaju se dajući aromu piću bogova, specifičnu samo za ovaj kutak evrope. Jug Crne Gore karakterišu dvije vrste vinove loze Vranac i Krstač. Danas su to nadaleko poznate marke koje nose vina iz područija zetske ravnice i oblasti Crmnice. Na Ćemosvskom polju, nedaleko od Podgorice, vinogorje, kojim upravljaju Plantaže, daje izvrsno vino visokog kvaliteta koje prolazi kroz brižljiv tehnološki proces proizvodnje pa ne čudi što se danas sve češće nalazi na trpezama sjeverne Amerike. Vranac, crno vino – kako se na većini slovenskih jezika naziva crveno vino, karaktersitično je za područije Crne Gore, Srbije i Republike Makedonije. Proizvodi se od izuzetno krupnog i tamnog grožđa koje se bere od sredine septembra do kraja oktobra.

Posebno je interesantan način na koji se vino proizvodi u Crmnici koja je danas gotovo i kultno mjesto kada je u pitanju crnogorska enologija. Dani vina i ukljeve u obližnjem Virpazaru prilika su da se upoznate sa najmanje dvadesetak proizvođača koji u tehnologijama starim i po više vijekova prizvode crno i bijelo vino.

Najčešće ga tokom godine čuvaju u bačvama od orahovog drveta u kojima se aroma i ukus najbolje čuvaju, ponekad i po više decenija. Preporučljivo je da se služi na sobnoj temperaturi, i odlično ide uz dimljeno meso ili meso sa roštilja kao i uz sve jake sireve.

Pivo

Nikšićko pivo danas je zaštitini znak Crne Gore. Sa ukusom na kojem bi mu pozavidjeli i mnogo veći prozvođači u svijetu, ono je danas regionalni lider kada je u pitanju ukus i kvalitet. Nikšićko pivo se pravi od ječma, tvrde planinske vode i gorkog i aromatičnog hmelja. Obično se služi ohlađeno na temperaturi od 5° C. Sadrži 11,8% ekstrakta i oko 5% alkohola.

Danas se na tržištu nalaze varijante poput Nik, Nik Gold, Nik Cool, i Nik tamno. Svaka od njih ima svoj specifičan ukus a poznavaoci piva u svakoj prilici znaju koju da odaberu. Tokom ljetnjih mjeseci izuzetno osvježavajuće Nik Cool sa limunom ili točeno tamno pivo biće pravi izbor za vas. Nikšićko pivo je nešto što ne smijete da propustite kada je u pitanju ponuda pića na crnogorskoj trpezi.

Crnogorska Rakija

Škotska ima viski, Grčka ima metaksu, a Crna Gora rakiju. Crnogorsko vinogorje posebno ono u zetskoj ravnici i crmničkom kraju odlikuje se izvrsnim grožđem i još boljim majstorima za spremanje ovog jakog alkoholnog pića. Rakija se dakle prizvodi od grožđa u specijalnim kotlovima gdje se vrenjem tokom gotovo čitavog dana, kap po kap, dobija piće ukusom slično ruskoj vodki, ali mnogo jače i aromatičnije.

Pored grožđa, u Crnoj Gori se za prozvodnju rakije koriste i jabuka, posebno sitnija i polu divlja sa sjevera Crne Gore, potom šljiva, i kruška. Stari crnogorci pekli su je čak i od smokava, i od drijena, a posebna vrsta je ona koja se proizvodi od ploda kleke. Svaka od ovih rakija nosi ime ploda od kojeg je napravljena, te tako razlikujemo lozovaču ili lozu, šljivovicu ili šljivu, krušku i druge. Najkvalitetnija rakija, Prvijenac, dobija se onim prvim vrenjem u proizvodnji i pored toga što je izuzetno aromatična ona je i najjača prema takozvanim gradima tj. stepenima. Prvijenac ili prvotok lozove rakije daleko je najkvalitetniji kada je u pitanju bilo koja vrsta rakije. U nekim krajevima rakija se prepeče čime se mijenja njena aroma, ukus i izgled čime se dobija prepečenica.

Rakija se služi kao aperitiv i uz nju ide meze, slavna zakuska. Uz nju se ponekad služi i kriška nekog voća. Gotovo da nema nijednog dočeka i gozbe u Crnmoj Gori koje ne prolazi uz rakiju i zdravicu koja je prati. Tehnika proizvođenja ovog pića poznata je gotovo svim domaćinstvimau Crnoj Gori i za svakog domaćina njegova rakija je njegov ponos i nešto što obavezno morate pohvaliti bez obzira na lični ukus.

Danas vodeći regionalni proizvođač vrhunskih vina i rakija, Agrokombinat "13 Jul" i preduzeće Plantaze nude široku lepezu pića: Kruna, Prvijenac, i Lozova rakija svaka sa svojim specifičnim ukusom dominiraju na tržištu i ukoliko želite dio Crne Gore sa sobom jedna kvalitetna rakija poput Prvijenca u stilizovanoj ambalaži biće pravi izbor.